SOCIJALNA TEMATIKA U HRVATSKOJ NOVELISTICI
Andrija Banić 1.c
U hrvatskoj novelistici često se problematiziraju socijalna stanja glavnih likova. Socijalno stanje i njihove misli opisuju se objektivno kroz misli pripovjedača.
U noveli "U glib" pripovjedač govori kroz lik Jerka Pavličevića, a u noveli "Cvijet sa raskršća" kroz glavnog lika Solusa.
U noveli "U glib" problematizira se socijalno stanje Jakova Kosovića i nepravedno dodjeljivanje stipendije Arturu Kranjčiću, sinu oca trgovca i načelnika. Arturov otac nemoralno i nepravedno iskorištava položaj načelnika u dobrobit svoga sina, no on misli kako je to pravedno zbog društva u kojem se nalazi. I danas se to događa, no teže je to izvesti i veće su kazne.
U noveli "Cvijet sa raskršća" problematizira se socijalno stanje umjetnika u svijetu kroz glavnog lika Solusa. Umjetnici su često neshvaćeni, omalovažavani i usamljeni, zato pripovjedač daje glavnom liku ime Solus što znači sam.Solus upoznaje djevojku Izabelu u koju se zaljubljuje, no ta ljubav je bila neočekivana ("Crno mi ogranulo sunce.").U završnom dijelu novele događa se obrat i sluge odvode Izabelu i Solus ponovno ostaje sam.
U noveli "Gost" problematizira se socijalno stanje seoske obitelji koja živi u minimalnim i oskudnim uvjetima (Čađave grede, obijeljen zid, stari predmeti).Dolaskom gospodskog psa vidimo praznovjernost i primitivizam težaka i njihovih susjeda.Oni se ponašaju prema psu kao prema uglađenom gospodinu (jelo mu stavljaju u tanjur, obraćaju mu se u 3. l. mn. i u svemu su mu pokorni).
U sve tri novele problematizira se socijalno stanje težaka i umjetnika u 20. st. Nepravedno i nemoralno korištenje svoga položaja, neshvaćenost i omalovažavanje umjetnika i život u minimalnim i oskudnim uvjetima problemi su i današnjice samo u manjoj mjeri.
Kroz socijalno stanje likova u novelama možemo vidjeti kako se prije teško živjelo, no ljudi su se snalazili i borili kako su mogli u nadi da će svi problemi nestati u "daljinu".